10 min de lecture 38 Diplomatie Trump menace Cuba d’un deuxième embargo (Truth Out) 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
4 min de lecture 19 Diplomatie LES SNIPERS PERDUS DE JOVENEL MOÏSE » My Boss will call your Boss ». Mon patron appellera votre patron : équivoque et amphibologie. BRF 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
4 min de lecture 974 Diplomatie Haïti Société: Saintil Saintilus Rosedarlie lance un appel solennel aux familles haïtiennes en pleine décrépitude 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
7 min de lecture 2 Diplomatie Venezuela – Il y a eu quelques échauffourées à la frontière, et quoi d’autre ? 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
1 min de lecture Diplomatie Il n’y a pas que Jovenel MOÏSE. HAÏTI est prise en otage par un groupe de mafia (Iléus PAPILLON) 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
2 min de lecture 59 Diplomatie Ne vous trompez pas, ce dialogue inter – haïtien est plutôt un dialogue inter-dealers pour initier un coup dur à la population haïtienne, il est de ce fait un dialogue mort – né. 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
1 min de lecture Diplomatie Carlo Joseph, economiste de formation, un petrochallenger nommé au sein du Comité de Facilitation du Dialogue National Inter-Haïtien. 😂 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
1 min de lecture 24 Diplomatie PETROCHALLENGERS NÒ Okap Ayisyen, jou ki 22 fevriye 2019 la Nòt pou otorite yo, laprès ak kominote a 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
3 min de lecture 24 Diplomatie Blan bay Jovenel bèl dan, jis kaske yo rapatriye tout moun pa yo kite te an Ayiti avan menm yo mete peyi Jovenel la sou lis nwa, ann parye dezòd sa ap gen konsekans li sou menm moun ki kreyel yo. Ayiti pral tounen yon bouyon, menm teworis gen pou fè baz li isit ann tann. 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
2 min de lecture 12 Diplomatie Jovenel Moïse sera traduit, une fois destitué de sa fonction, par devant le Tribunal de droit commun pour répondre à des faits de corruption et de massacre qui lui sont reprochés. 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
1 min de lecture 274 Diplomatie Une kyrielle de Députés écrit le Président de la chambre basse, l’honorable Député Gary Bodeau, conformément à la loi constitutionnelle de mettre en accusation contre le Président Jovenel Moïse pour de crimes de haute trahison. Une fois destitué, Jovenel Moïse sera traduit devant les Tribunaux de droit commun pour répondre des faits de corruption et de massacres qui lui son reprochés. Voici la lettre . 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
2 min de lecture 359 Diplomatie Le Peuple Haïtien; entre volonté de vivre mieux et la nécessité de changer de système 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
2 min de lecture Diplomatie Flash! Flash! Flash! D’après une source digne de confiance, la rédaction de Lakay Info vient d’apprendre que des bandits proches du régime en place; travaillant à la solde du délégué départemental du Nord, Antonio Jules, auraient mis le feu dans le marché de Esso, un quartier de la localité de vertières. Cet incendie qui alourdit la situation socio-économique précaire des marchandes qui utilisent ce marché constitue un crime de plus dans la dynamique de discréditer la bataille populaire qui vise le chambardement de ce régime corrompu. 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
1 min de lecture Diplomatie Jovenel Moïse le champion dans des actes malhonnêtes en Haïti. Ce type venant de nul part, entouré seulement des narcotrafiquants comme Roro Nelson, Bout JanJan, Ti ge,Guy Philippe,Arnel Joseph Gang,TÈT Kale,ect… président qu’il est, fait encore parler de lui dans le monde de dealers, de malfaiteurs, voleurs et de tueurs en série. Le peuple en a marre de ce genre de politiques conrrumpus et véreux jamais vus si non que dans les films. La lutte contre la corruption, la contrebande et l’abus d’autorité délivrera le peuple vaillant haïtien. 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
1 min de lecture Diplomatie Christian Joseph, un allié de Jovenel Moïse, épinglé dans le trafic de drogue! 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
10 min de lecture 42 Diplomatie Pèp Ayisyen, konpatriyòt nan tout 4 kwen peyi a, konpatriyòt ki nan dyaspora a, Frèm ak Sèm yo ; Sa fè 10 jou depi peyi a ap viv yon moman difisil, yon moman ki bay anpil kè sote ; Sa fè 10 jou depi timoun yo paka ale lekòl, lopital yo paka bay laswenyay, gwo biznis ak ti biznis paka fonksyone ; Sa fè 10 jou tou depi Leta ap pèdi anpil lajan. An menm tan tou, popilasyon an soufri anpil. Akòz wout ki bare, li paka jwenn dlo potab, li paka jwen manje, li paka jwenn gaz, li prèske pa jwenn kouran. Tout sa ki ka mennen nou dirèk dirèk nan yon grav kriz imanitè ; Sa fè 10 jou depi kèk nan frè ak sè nou yo ap pèdi lavi yo nan sikonstans ki revòlte nou tout. Se avèk anpil kè sere m’ap pwofite voye senpati m pou tout kategori moun, espesyalman polisye ki tonbe yo. Kòm papa pitit ki konn doulè paran, mwen voye yon panse espesyal pou manman jenn ti gason sa a, Roberto Badjo THELUSMA ki mouri devan lopital jeneral pandan li t’ap ede manman li nan ti aktivite komès li. Si m tounen 40 lane annaryè, mwen sonje tou kijan m te konn ede manman m nan komès vyann li t konn fè nan mache Kwabosal. Men Jodia mwen se Premye Minis, kidonk, pèsonn pa konnen kisa Roberto Badjo Thelusma te ka vin ye nan peyi sa a. Dènye tan sa yo, anpil revandikasyon eksprime. Mwen pran nòt ke nou te sòti pou manifeste kont lavichè, nou mande kont sou lajan Petwo Karibe ak koze kòripsyon nan Leta ; Nou te sòti pou mande travay, pou di dezakò nou ak dola a k ap monte tèt nèg, ak lamizè k ap taye banda toupatou. Mwen menm ak tout manb Gouvènman an, nou tande vwa nou, nou tande rèl nou, nou konprann kòlè ak endiyasyon nou. Opozisyon pliryèl la te soti pou eksprime dezako li ak gouvènans peyi a. Pèp la fè tande vwa li san li pa sibi represyon, e dirijan yo konprann nesesite pou bay swit ak revandikasyon pèp la. M’ap pwofite felisite Polis nasyonal la pou pwofesyonalism ak matirite li. E mwen mande yo kontinye pwoteje lavi chak grenn sitwayen, sekirize lekòl yo, biznis yo elatriye. Mesye Dam, chapo ba ! Men yon lòt kote, nan jou ki pase yo, gen anpil dezòd ki merite kondane. Moun ki pèdi lavi yo, Magazen ki pran dife, ponp gaz ki boule, vit machin ki kraze, ti biznis ki fè fayit. Tout sa lakòz anpil jèn, anpil moun nan klas mwayenn nan pèdi lespwa nan peyi a. Nan jou ki sot pase yo, anpil resòtisan peyi zanmi nou yo te oblije kite peyi a. Se yon move nòt pou nou sou sèn entènasyonal la. Pandan nap mande touris antre nan peyi a, nou pa kapab kontinye voye move siyal pou pèsonn pa anvi vini vizite nou. Nou kondane zak malonèt kote yon sitwayen te souye drapo peyi zanmi nou Lèzetazini. Nou kondane atak ki fèt sou Anbasad peyi zanmi tankou Pewou ak Itali. Bagay sa yo pa bon ditou e yo pa fè lonè ak fyète Nasyon an … Nou konstate ke nan moman malè pandye sou peyi a, pèsonn pa epanye! Nou tout soufri! Nou tout nan lapenn! Pèsonn pa ka fonksyone!Se poutèt sa, m’ap di nou, sektè prive, lidè politik, sosyete sivil, lajenès, Petwotchalenndjè, dyaspora, ti machann, etidyan, lidè relijye pa gen tan ankò ! Jou prèske bare nou. Fòk nou fokis sou nannan pwoblèm nan. Kisa ki eksplike dram peyi a ap viv jounen jodi a? Poukisa nou nan tout pwoblèm sa yo ? Poukisa nou pa janm ka jwenn solisyon ? Pèp Ayisyen! Frèm ak sè m yo! Dram n’ap viv jounen jodia pa parèt pou kont li. Li pa yon ka pèdi nonplis. Kidonk, se yon bagay nou ka eksplike. Lè nou fouye nan Listwa Peyi a, nou rann nou kont se paske depi lontan, nou refize chita pou nou poze pwoblèm viv ansanm nan. Nou refize chita gade youn lòt nan je pou nou poze pwoblèm fondalnatal peyi a : o Pwoblèm kòripsyon k’ap gangrennen Leta a ; o Pwoblèm richès peyi a ki pa byen separe ; o Pwoblèm move gouvènans ki gen nan Leta a; Mezanmi peyi a divize ! E se pa jodia ! Milat yon bò nèg nwa yon lòt bò ; moun rich nan yon kan moun pòv kanpe anfas ; moun lavil kanpe agòch moun andeyò kanpe adwat ; moun ki nan peyi a se youn moun ki nan dyaspora a se yon lòt … Divizyon toupatou ! Ki sosyete ki ka mache konsa ? Jodia, bò kote Prezidan an, mwen angaje m pi plis ke anvan. Misyon m se batay pou rekonsilye nou youn ak lòt, rekoud tout moso ki chire yo, pou Tidjo ak Gòldennberg kapab chita pale. Yon chita pale sou abitraj Leta pou nou ansanm, deside ki kote n ap mennen peyi a. Paske, li klè ke malgre tout diferans ki genyen antrenou, desten nou tout fè yon sèl. Nou tèlman rate okazyon pou nou poze pwoblèm yo e rezoud yo yon fwa pou tout sa lakòz ke sa nou pa rezoud ayè eklate nan figi nou jodia. Nou sonje 6-7 jiyè 2018 ? Nou sonje sa k te pase ? Pèp la te raple nou ke nou dwe chita pou pote chanjman nan lavi li. Li te voye yon mesaj fò bay tout elit yo, elit politik ak ekonomik peyi a an patikilye. Mesaj pèp la te klè. Li te di ke l pa kapab ankò, menmjan Junior yon jenn Ayisyen lamizè ap tizonnen, te raple nou sa lòtrejou ankò sou rezo sosyal yo ak nan radyo. Junior, vwa w pale pou tout jenès la. Se poutèt sa, nou te mache nan 10 Depatman peyi a nan sousi pou lavil kontre ak andeyò, pou lide tout kategori moun, ak tout sektè kontre, nan objektif pou nou tabli ansanm yon Pak Pou n Byen Gouvènen Peyi a. Anpil anpil jefò fèt. Men bagay la pa fasil. Pwosesis la poko fin abouti. Men fòk nou dakò akalmi nou te gen nan fen lane 2018 jouk rive 7 fevriye 2019 la, se prèv si nou chita pale yonn ak lòt n ap rive fè lapè ak estabilite blayi. Yon fason pou n poze epi rezoud vrè pwoblèm ekonomik yo. Pandan n ap pran angajman pou nou kontinye pale san fòs kote, fòk nou pa janm sispann goumen kont yonn nan pi gwo lènmi peyi sa a ki se kòripsyon. Pwosè PetwoKaribe a ap fèt wè pa wè ! Se yon angajman mwen te pran depi nan Deklarasyon Politik Jeneral mwen. Jodia map pran agajman ankò devan pèp Ayisyen an pou ede chèche Kòb Petwokaribe a. Fòk kòb leta itilize pou byennèt tout pitit peyi a. Fòk gen egzanp ki trase sou tout moun ki vòlè lajan Leta a. Lajan Pèp Ayisyen an dwe sèvi Pèp Ayisyen ! Nan sousi transparans, m ap raple mwen fè pibliye tout rezolisyon PetwoKaribe yo. Sa itil anpil nan bay pèp la bon jan zouti pou li pi byen konprann kisa ki dosye PetwoKaribe a. Ki moun nan Leta ki gen dwèt yo tranpe ladann, ki enstitisyon piblik kou prive ki enplike. Volonte pou fè limyè sou jesyon lajan sa a, te mennen m bay Lakoudèkont jarèt pou anyen pa t anpeche yo remèt rapò odit la. Finalman, gras ak rapò pasyèl sa a, Leta ayisyen pote plent ofisyèlman kont moun ki sispèk nan detounen lajan pèp la. Tout aksyon sa yo, se pou ede jwenn repons ak gwo kesyon sa a jenès peyi a ap poze depi ane pase a : « Kot Kòb PetwoKaribe a ? » Mwen bay nou garanti kesyon sa p ap rete san repons. Yon gwo egzanp ap resi trase nan peyi sa ! 10 dènye jou sa yo mwen ak tout manm gouvènman an nou travay anpil. Sa fè n mande tèt nou èske kriz nou ap travèse a pa genyen yon opòtinite ladan l. Opòtinite pou nou gade tèt nou nan glas epi refonde sosyete a sou baz ki pi solid. Se nan moman kriz, kriz malouk sa yo sosyete yo pran tout dispozisyon pou koupe fache ak tout sa ki anpeche yo make pwen kòmsadwa. Malgre tout difikilte ki genyen sou pwosesis dyalòg ki te tanmen depi nan mwa desanm nan, li klè, jiskaprezan nou gen yon sèl altènativ : Dyalòg la se sèl vrè chimen an. Pandan n ap kontinye fè sakrifis pou dyalòg la rapousuiv epi abouti, fòk nou kontinye viv, se poutèt sa, Gouvènman m ap dirije a pran anpil desizyon. Pou amelyore kondisyon lavi popilasyon an, aprè plizyè Konsèy Gouvènman, mwen menm ak tout minis yo, gen anpil kalte mezi nou deside pran. Annatandan Minis yo vin bay plis detay sou mezi prese prese yo, me ansanm mezi global nou deside pran yo: 1. Premyè desizyon : Koupe bidjè Laprimati de 30% pandan n ap sigjere Laprezidans ak Palman an fè menmjan an. Retire tout privilej ki pa nesesè nan men gran fonksyonè Leta yo (Tankou frè gaz, kat telefòn, vwayaj initil aletranje, kantite konsiltan sou dosye yo…). Rekonsidere zafè Dezyèm Rezidans lan. Ekonomi sa yo ap pèmèt pa egzanp nou ranfòse pouvwa jidisyè a nan ba li plis mwayen pou fasilite aboutisman pwosè Petwokaribe a. 2. Dezyèm desizyon nou kwè k ap pèmèt Leta jwenn plis kòb pou bay plis sèvis : nou mande prese-prese Kou Siperyè Dèkont pou fè Odit tout antrepriz otonòm Leta yo, yon mannyè pou nou chèche tout kòb Leta ki detounen, sa ki ap ede nou bay popilasyon an bonjan sèvis, an menm tan nap voye je sou ministè titèl yo. 3. Twazyèm desizyon Tout done estatistik yo montre aklè peyi a pèdi anviwon 60 milya goud chak ane sou fwontyè ak Ladwann nan zafè kontrebann. Prese-prese, nou pral travay ak zanmi nan kominote Entènasyonal la, Sektè prive a, ak Lapolis mete ak Responsab Ladwann yo pou nou wè kouman anvan ane sa fini nou ka rive rantre mwatye nan kòb sa. E lajan sa, nou pral gade kouman nap kapab mete l nan pwodiksyon nasyonal, nan bay sibvansayon nan angrè pou peyizan, kredi ak moun kap fè biznis, sa ki se yonn nan mwayen nou genyen pou rive bese dola a. 4. Katriyèm desizyon : Mwen antann mwen ak Prezidan an pou nou kraze tout monopòl, pou nou pwoteje moun kap travay nan pwodiksyon nasyonal la, gwo tankou piti (tankou moun kap pwodui ze, patat, diri elatriye). Nan sans sa, prese-prese, mwen pral gen yon rankont ak moun ki gen gwo biznis nan peyi a men ki nan pwodiksyon nasyonal pou wè ki gwo desizyon nou kapab pran ansanm pou kreye plis djòb pou bese dola, elatriye … 5. Senkyèm desizyon : Mwen antann mwen ak Prezidan an pou rankontre tout moun ki se pwopriyetè faktori yo pou diskite avek yo e pou gade nan ki sans nap kapab fè yon efò anplis pou nou manyen salè minimòm pou ouvriye ak ouvriyèz yo jwenn yon alemye. 6. Sizyèm desizyon (N ap kontinye aji sou dosye Petwo Karibe a) : Depi lè m rive kòm Premye Minis, mwen ranmase premye rapò Palman te pibliye yo. Mwen te apiye ak tout fòs mwen Kou Siperyè Dèkont ki fenk soti yon lòt rapò sou dosye Petwo Karibe a. Koulye a, pou nou al pi vit, e pou pemet peyi a rive jwenn lajan ki pedi nan Petwo Karibe a, m ap anonse : • Nominasyon prese prese yon nouvo Direktè UCREF, yon nouvo Direkte ULCC • Komisè Gouvènman an pwal pran aksyon pi vit sou dosye Rapò Kou Siperyè Dèkont la ; • Ke CSPJ a mete plis Jij pou travay sou dosye Petwo Karibe a. 7. Setyèm desizyon : Nou pral mete kanpe e rann fonksyonèl tout bon vre Konsèy Administrasyon ki nan tèt òganis otonòm leta yo, pou anpeche yon Direktè koupe rache jan lide l dil. Fòk gen moun serye ki soti nan sosyete sivil la ki vin ranfòse Konsèy Administrasyon sila yo nan founi je gade. 8. Nevyèm desizyon : Nou pral chita ak patnè entènasyonal yo, ak BRH, APB, konpayi asirans yo pou refè FDI pou li ka tounen yon Bank Devlòpman pou finanse relans ekonomik lan. Pou bay jènn aksè ak kredi. 9. Nevyèm desizyon : Annatandan tout mezi sa yo kòmanse bay rezilta, nou gentan etabli yon pwogram dirèk ansanm ak pwodiktè lokal yo, enpòtatè yo ak patnè entènasyonal yo pou nou kase pri pwodwi premyè nesesite yo. Pèp Ayisyen Menm si nou pran tout mezi nou ta imajine, gen yon sèl solisyon kap dirab : se chita pou yonn gade lòt nan je pou nou pale ansanm, pou nou deside ansanm ki kote nou vle mennen peyi a. Jodia yon lòt fwa ankò nou dwe konsidere moman sa a, peryòd difisil sa a ke peyi a konnen depi 7 fevrye a tankou yon opòtinite ke nou paka rate. Gen ijans ! Nou rate anpil deja ! Annou tout fè jefò pou nou bliye sa ki divize nou… Annou poze pwoblèm viv ansanm nan ! Pa gen wout pa bwa, pa gen 2 solisyon ! Se yon sèl ki genyen ! Se chita pale pou nou ka deside ansanm sa nou vle fè de nasyon an… Mèsi anpil !!! Viv Ayiti ! Viv Pèp Ayisyen an ! 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
2 min de lecture 3 Diplomatie Jovenel Moïse , un président saugrenu, qui pense avoir enfin trouvé une théorie à la manière d’Ivan pavlov pour faire soumettre le peuple Haïtien aux conditionnements opérants. 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
1 min de lecture 33 Diplomatie HIJO DE PRESIDENTE HAITIANO CRUZA LA FRONTERA POR JIMANI 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
4 min de lecture Diplomatie Sorite de la Note de l’Ambassade Américaine dans sa teneur diplomatique: « Sa Blan di » en cinq (5) points. (Bendgy TILIAS) 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
2 min de lecture 40 Diplomatie Youri Latortue, lauréat de sa promotion, études de droit, maîtrise en droit des affaires et docteur en droit public, à l’instar de Firmin, de Delorme Demesvar et j’en passe, il a su manier ni la Rue ni salon. Cet article est apparu dans la rubrique de la réflexion sur lakayinfo. «Le militantisme haïtien. » 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
1 min de lecture 938 Diplomatie Sénateur LATORTUE au studio de radio caraïbes à l’émission » ranmase ». 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
2 min de lecture 2 Diplomatie ESKE MOUN ST-MARC AP KITE BANDI PHTK YO FÈ VIL LA PÈDI SA LI GENYEN KÒM VALÈ ? 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
2 min de lecture 35 Diplomatie KIKO ST REMY PROMÈT JOVENEL LI TE MÈT SE NAN ELIKOPTÈ LAP FÈ ZAM YO RIVE JWEN BANDI PHTK NAN SENMAK AK GONAYIV 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
1 min de lecture 21 Diplomatie L’adresse à la nation de Jovenel MOÏSE, ce jeudi 14 février 2019, est un discours d’un président en démission. Il appelle à la population haïtienne à rester dans les rues constamment . Ce discours belliqueux est un affront au peuple vaillant haïtien. Une fois de plus, Jovenel Moïse vient de prouver au monde entier qu’il est un incapable, un amateuriste et un criminel politique. Après 8 jours de luttes contre la corruption , la cherté de la vie et l’injustice de toute sorte, peuple haïtien, vous êtes encore dans la bataille de l’histoire. Regagnez les rues pour de bon. 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
1 min de lecture 18 Diplomatie Départ de Jean-Claude DUVALIER, le 7 Février 1986 à trois heures du matin «Son dernier discours» 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
1 min de lecture 481 Diplomatie La crise précipite l’économie Haïtienne vers la faillite. L’état n’a pas de recette, les institutions de perception, la DGI et la Douane ne fonctionnent plus depuis 7 jours. Les dépenses se font, le déficit sera énorme, la gd approchera 90g pour 1$us. Il faut sortir de la crise. Dr. Eddy LABOSSIÈRE 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
2 min de lecture 20 Diplomatie NÒT POU LAPRÈS KÒDINASYON AAA NÒ Depi 25 dawou 2018 ,batay petrochallenger yo pou mande KOT KÒB PETROKARIBE A ? te komanse nan depatman Nò ak plizyè jen fanm ak jen gason san distenksyon. Nan tout manifestasyon yo, militanak dirijan: 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
1 min de lecture 2 Diplomatie Sénateur Youri Latortue à la radio Zinith Fm explique la population haïtienne que le chemin de finance qu’avait pris le président Jovenel Moïse n’était pas le vrai. 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky
1 min de lecture 23 Diplomatie Jovenel Moïse deklare: Tan poum ta demisyon peyi a mèt redwi a 1000 moun. Pèp la se Jovenel yo mande pou kite tèt peyi a, nan moman nap pale la a selon bon sous infomasyon ke nou genyen Jovenel Moïse bay akwolit li PM Jean Henry Céant 2 chwa: 1) Swa li Céant aksepte demisyon menm jan ak Guy lafontant, pou style rete prezidan pou kontinye roupize pèp la. 2) swa li pa demisyone e lap fè polisye yo fè motaj ak li a temwanye kont li. Ki donk Jovenel Moïse pi rèd ke ni Duvalier ni Aristide. Li kontinye ap fè san pèp la koule nan tout rankwen peyi a. 7 ans il y a BLAISE Robelto Flanky